Poj niam tseem khwv tau nyiaj tsawg dua txiv neej

Gender pay gap

Cov kev khwv tau nyiaj tsis tau sib npaug ntawm poj niam thiab txiv neej Source: SBS Hmong

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Txawm tias poj niam ib nyuag khwv tau nyiaj zoo zog tuaj lawm los lawv yeej tseem khwv tau nyiaj tsawg dua tej txiv neej uas nrog lawv kawm tiav qib siab tib phaum thiab.


Australia pab nom Labor Party tau qhia tias yog nws raug pej xeem xaiv thiab yeej los ua tus tsoom hwv rau cov kev xaiv tsa nom tswv tshiab tom ntej no ces nws yuav los ua 2 yam hauj lwm tseeb ceeb xws li pab kom cov poj niam tau cov nyiaj so hauj lwm superannuation ntau ntxiv tuaj thiab tsim kom tau ib tsab cai los tswj kom tej tuam txhab lagluam qhia tias seb lawv them nyiaj sib txawv li cas rau tej neeg ua hauj lwm.

Raws li lub koom haum Australian Human Rights Commission tau qhia, poj niam tseem khwv tau nyiaj tsawg dua txiv neej tshaj zog li $250 rau ib lub plua twg thiab.

Pab nom Labor hais tias nws yuav pab nyiaj tshaj li $440 million dollars rau tej poj niam uas tawm los yug thiab tu me nyuam vim poj niam pheej tseem yog tus tau ua hauj lwm tab cuab tag yig thiab tsis tau ua hauj lwm ntau raws qhov tsim nyog ces thiaj ua rau poj niam tau cov nyiaj superannuation tsawg dua txiv neej.

Hos hais txog ntawm tsab cai pab nom Labor Party xav tsim tshiab ntawd ces nws xav nthuav tej tuam txhab lagluam uas tsis them nyiaj sib npaug rau tej poj niam thiab txiv neej kom zejzog paub thiab yuam kom lawv yuav tsum tau qhia kiag tias seb lawv them nyiaj rau cov coj thiab cov neeg ua hauj lwm theem qes sib txawv deb npaum li cas. Ntxiv ntawd los nws tseem yuav txwv tsis pub siv tsab cai uas tseem txwv tsis pub tej neeg ua hauj lwm ua ke sib qhia tias ib tug twg lawv khwv tau nyiaj npau li cas ntawd ntxiv thiab.

Yog li Tanya Plibersek uas yog tus lwm coj ntawm pab nom Labor Party thiaj qhia tias kev tsim tsab cai no yuav pab kom cov tuam txhab lagluam loj pauv hloov lawv tej kab lis kev cai them nyiaj thiab yuav ua rau tej tuam txhab lagluam yuav yoog thiab hloov raws uas yog tej yam zoo heev kom ho hloov tau tej kev cai them nyiaj no rau Australia tej neeg ua hauj lwm.

Txawm tias cov kev sib tu ncua rau cov kev khwv tau nyiaj ntawm poj niam thiab txiv neej ib nyuag zoo zog tuaj lawm los cov kev khwv tau nyiaj tsis sib npaug yeej tseem yog ib cov teeb meem loj heev.

Raws li tsab ntawv cej luam qhia txog ntiaj teb cov kev tsis tau txais vaj huam sib luab xyoo 2018 , tau qhia ces Europe thiaj yog cov cheeb tsam teb chaws muaj cov teeb meem poj niam txiv neej khwv tau nyiaj tsis sib npaug tsawg tshaj plaws txog li 37% xwb, ntxiv ntawd ces yog Suav tuam tshoj txog li 47%, thiab cov teb chaws nyob nruab nrab ces yog cov nyob sab nram qab ntawm cov hav suab puam Sahara mus rau Brazil thiab teb chaws India uas tseem muaj cov teeb meem no txog li 50-55% hos cov teb chaws tseem muaj cov teeb meem no loj heev yog Middle East txog li 61% diam.

Koom haum nraj nrig tim koom haiv (United Nations-UN) 17 lub hom phiaj ntawd, ces muaj nqe 4 uas yog cov kev tau txais vaj huam sib luag rau cov kev kawm.  UN tau qhia tias cov teb chaws South Asia thiab Sub-Sahara ntawm Africa yog cov uas pheej tawm tsis tau kawm ntawv ntawm tej teej kawm qib pib (Primary School)  los yog qeb nrab (Secondary School) ntau dua lawm thaj chaw. Tab sis UN kuj txheeb tau ntxiv tias cov teb chaws ntawm Sub-Sahara Africa thiab Latin Americas tej me nyuam ces txawm kawm tag tej teej kawm no los yeej tsis tshua paub nyeem ntawv sau ntawv (literacy) los yog paub siv zauv (mathematics) pes tsawg.

UN lub hom phiaj nqe 5 ces yog cov kev tau txais vaj huam sib luag rau tej poj niam no yeej yog ib txoj cai kom poj niam lub neej loj hlob huam vam thiab muaj feem koom txhim teb kho chaw vim ntiaj teb yeej muaj ib nrab pej xeem yog poj niam thiab cov ntxhais. Thiab yeej tseem muaj ntau yam teeb meem tshwm sim rau lawv xws li, teeb meem kub ntxhov hauv lub cuab yig, sib ntaus sib ceg ua rau mob poj niam cev nqaij daim tawv thiab tau ntshais rau sab ntsuj plig los nyuaj siab ntxhov plawv, tseem muaj ib txhia teb chaws tsis muaj cai los pov puag poj niam, poj niam tseem tsis muaj cai tau txais tej peev txheej qub txeeg qub teg uas tej laus dua toj lawm faib rau tej txiv neej ntau dua, ib txhia teb chaws poj niam tsis muaj cai ua tswv av thiab, tej poj niam tseem raug yuam deev, tej ntxhais mos raug yuam ua nyab thiab raug yuam muab lawv tej chaw mos hlais, mus txog rau cov kev tsis muaj vaj huam sib txij sib luag los sawv cev ua tus coj rau hauv nom tswv thiab zej tsoom tej koom haum los yog tej koom haum ntiag tug thiab poj niam yeej tseem ua tej hauj lwm tus vaj tu tsev thiab saib xyuas tu tub ki ua noj ua haus hauv lub cuab yig ntau tshaj txiv neej yam tsis tau nyiaj them rau lawv dab tsi.

Ces tej teeb meem hais los no thiaj tseem yog ib cov teeb meem nyuaj heev thiab daws tsis tau yooj yim ntawm cov teb chaws txom nyem los yog tab tom txhim kho yog piv rau cov teb chaws vam meej uas twb txhim kho tiav lawm.

Lub chaw teeb txheeb Grattan Institute tsab ntawv cej luam qhia txog Australia cov kev kawm qib siab xyoo 2018 tau cej luam tias cov kev khwv tau nyiaj ntawm cov poj niam thiab txiv neej uas nyuam qhuav kawm tiav qib siab ib nyuag zoo me ntsis tuaj lawm tab sis yeej tseem yog ib cov teeb meem loj. Tsis tas li no los tseem tsis muaj hauj lwm txaus rau tej neeg nyuam qhuav kawm tiav tshiab ua thiab hais tsis ntsees rau cov hauj lwm tshawb fawb los yog science ntawd.

Tau muaj kev kwv yees tias tas sim no cov poj niam tseem khwv tau nyiaj tsawg dua li tej txiv neej txog li 27% lawm thiab uas tau nqe ntawm 30% rau 10 lub xyoo dhau los. Tab sis cov poj niam kawm tiav rau xyoo 2016 ho khwv tau nyiaj ntau dua cov txiv neej txog 4% lawm yog piv rau cov kawm tiav rau xyoo 2006.

Ittima Cherastidtham uas yog ib tug neeg teeb txheeb txhog fab kev kawm ntawm lub chaw teeb txheeb Grattan Institute hai tias yog piv lawm ces cov txiv neej nyuam qhuav kawm tiav qib siab tshiab tseem khwv tau nyiaj tsawg zog li 3% ntawm cov poj niam tib phaum uas tau kawm tiav thiab, vim tej txiv neej no lawv tsis tau siv tej txuj ci lawv kawm los ua hauj lwm tsuas yog mus ua cov hauj lwm muag khoom thiab services xwb ces lawv thiaj khwv tau nyiaj tsawg dua.

Ms Cherastidtham kuj tau hais ntxiv tias lwm cov laj thawj ua rau poj niam ho khwv tau nyiaj ib nyuag zoo dua lawm los twb vim yog tsis ntev los no tsoom hwv Australia tau tsim dua tsab cai Childcare Subsidy System tshiab coj los pab tej poj niam ntiav lwm tus zov me nyuam kom lawv muaj peev xwm rov qab mus ua hauj lwm thiab ua tau hauj lwm ntev dua tuaj ntxiv lawm.

Tsab ntawv cej luam ntawm lub chaw teeb txheeb no kuj qhia tias tsis hais tej poj niam los yog txiv neej uas nyuam qhuav kawm tiav bachelor degrees tshiab no yeej khwv tau nyiaj ib nyuag tsawg zog lawm ( khwv tau tshaj zog $50,000 xwb) thaum lawv xub xub pib mus ua thawj txoj hauj lwm ntawd.

Cov kawm Nursing uas mus pab kws kho mob tu thiab saib xyuas tej neeg mob thiab kawm mus qhia ntawv khwv tau nyiaj ib nyuag zoo dua cov kawm science thiab kawm mus ua lagluam.

Txawm li cas los Catriona Jackson uas yog tus coj lub txhooj faj lem Universities Australia tau hais tias txawm zoo li ntawd los yog tej neeg no ua hauj lwm ntev ntxiv tuaj thiab paub ua hauj lwm lawm ces lawv yeej yuav khwv tau nyiaj ntau tuaj ntxiv rau 10 lub xyoo txuas ntxiv los yog lub caij lawv tseem ua neej nyob ntawd thiab.

Lub chaw teeb txheeb tseem qhia tias tau muaj cov teeb meem tsis muaj hauj lwm txaus rau cov nyuam qhuav kawm tiav qib siab yuav laug txog li 2 npaug (28%) yog piv rau thaum ntxov xyoo 2008 ces nyuam qhuav muaj cov teeb meem no txog li 15% xwb ua ntej yuav muaj ntiaj teb cov teeb meem lagluam nyiaj txiag (The Global Financial Crisis-GFC) ntawd.

Thiab Mehreen Faruqi uas yog pab nom Greens tus nom tswj cov dej num kev kawm thiaj hais tias nws tu siab heev rau tej xwm txheej tau tshwm sim no, thiab nws tau hais ib cov ncauj lug nqua hu kom tsoom hwv teb chaws Australia no yuav tsum tau nqe peev nyiaj txiag los pab rau cov hauj lwm science thiab technology vim teb chaws Australia tshaj lij heev rau fab txuj no thiab ua ntiaj teb tus neeg ntau thawj hlo rau tej dej num no thiaj li yuav muaj peev xwm tsim tau cov hauj lwm no rau tej neeg ua txuas ntxiv rau lub neej pem suab.

Txawm tau muaj tej teeb meem tsis muaj hauj lwm txaus rau tej neeg ua thiab khwv tau nyiaj tsis sib npaug thiab tau muaj cov neeg Australia tau mus rau npe kawm qib siab ntawm Australia tej txhooj faj lem tsawg lawm los, pejkum hais tej me yes yeej tseem tuaj rau npe kawm ntau ntxiv tuaj hauv teb chaws Australia thiab tau pab Australia lagluam kom tau nyiaj txog $9 billion tsaib no diam thiab.#

Nyeem tau ntxiv ntawm:

Mloog tau xov xwm ua lus Hmoob ntawm xov tooj cua SBS Radio Hmong Program ntxiv tau rau ntawm lub vas sab rau ob hnub xws li hnub zwj Teeb (Thursday) 6pm AEDT-Australian Eastern Standard Time thiab hnub zwj Hnub (Sunday) 11 am AEDT; download tau SBS Radio App kom koj mloog tau xov tooj cua SBS Radio Hmong Program tau ntawm App Store thiab ntawm Google Play los yog download xov xwm kaw ua suab (Podcasts) ua lus Hmoob thiab lus Askiv tau ntawm los sis download tau ntawm thiab ntawm iTunes  tuaj koom ua tub koom siab thiab koom mloog tau tau ntawm #SBSHmong lub Facebook page tau.


Share