Kulturá homan ka suku signifika saida ba ema Nasaun Premeiru sira?

Australia Explained: First Nations weaving - Aboriginal craftswoman splitting pandanus for weaving

Ramingining, Arnhem Land, Northern Territory, Australia, 2005. Credit: Penny Tweedie/Getty Images

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Homan ka suku hanesan ezemplu atividade ida-ne'ebé kompleksu no sofistikadu tebes ba ema nasaun premeiru sira, no ida ne'e hanesan sira nia teknolojia. Atividade ne’e prodús ona sasán furak sira, no prosesu ne'e rasik iha signifikasaun kulturál ne'ebé kle'an. Homan mos hanesan dalan ida atu fahe koñesimentu, liga ba ema rai nain sira nia nasaun, konvida ema atu hanoin didi'ak, no buat barak liu tan.


Pontus Chave sira
  • Objetu husi homan ka suku husi ema rai nain sira hanesan ligasaun klaru entre soru nain, nasaun no sira nia bei'ala
  • Homan ka suku hanesan metode meditasi ida no mos dalan ida atu halo ligasaun ba moris sosial nian
  • Homan nain sira bele iha modelu ka estilu ne'ebe liga ho sira nia servisu
  • Feto ho Mane bele homan no soru hotu
Objetu husi homan sira-ne'e oin-oin depende ba oinsa ema nasaun premeiru sira kria. Serbisu ida-idak sai hanesan objetu signifikativu ida-ne'ebé forma ligasaun entre ema ne'ebe homan, sira-nia rai no bei'ala sira.

Atividade Homan Hahú husi halibur no prepara rekursu lokál sira hanesan duut-maran, ai-riin no ai-horis. Sira-ne'e halo modelu ida atu kria sasán sira hanesan raga, manko, tali ho rede.

Tuir Cherie Johnson hanesan arista no edukador ida husi Norte NSW, haktuir homan iha ingles uza deit lia funa ida "weaving" maibe ba ema rai nain sira iha lian oi-oin ne'ebe deskrebe kona ba "weaving" ka homan ne'e.

" Buat ne'ebe signfikante tebes ba ami mak ami bolu homan hanesan konhesementu kuktural nian ne'ebe kaer husi objetu homan ne'e rasik - hatene kona ba planta ida ne'ebe mak atu hili, iha tinan ida ne'ebe, no mos saida mak disponivel atu kolleita ba han iha dalan ne'ebe mak sustentabel ba ami.

AFLW Rd 8 - Yartapuulti v Gold Coast
ADELAIDE, AUSTRALIA: Workshop kona ba homan ne'ebe halao durante joga AFLW nian iha The Precint Village Credit: Kelly Barnes/AFL Photos/via Getty Images

Homan iha ligasaun ho ema

Homan laos deit atu aprende kona-ba suku no prosesu ne'e rasik.

Maibe diferensia jerasaun tur hamutuk hodi fahe istoria no konhesementu kona-ba tanba sa ema homan.

Sra. Johnson hatete "Importante tebes atu komprende saida mak ita homan, tansá mak buat sasan-ne'e signifikante, saida mak ita uza ba ho homan ne’e, oinsá atu uza sasán sira-ne'e ho loloos. Iha mós buat barak ne'ebé envolve iha ida-ne'e," nia hatete.

Los – mane sira mos homan hotu

Luke Russell nu'udar mane kustodian ida iha área Newcastle iha NSW. Ninia prátika homan envolve aprende no fó sai ninia katuas sira-nia koñesimentu kona-ba oinsá atu halo sasán liuhusi konstrusaun kanu tradisionál sira, diman peska no sasán sira seluk.

Ba hau, homan tali hanesan buat importante ida tebes liu-liu liga ho sasan ne'ebe fo ba ho mane sira.
Luke Russell, Cultural Knowledge Holder
Nia uza tekniku homan ne'ebe mak sofisitikadu atu asegura nia kanu nia rohan ka kesi sasán ho roupa.

Husi idade kiik to'o joven, mane sira gasta tempu barak liu ho sira nia inan nia familia no aprende homan ho suku hamutuk ho feto sira.

Sr. Russel hatete "Ba mane joven ida, liuliu mane ne'ebé aprende ona atu la'o ba oin, labarik ida ba mane ida, ne'e mak bainhira nia tenke uza matenek sira-ne'e hotu." "Iha tempu ne'ebá feto sira hanorin kona-ba nia abilidade hotu ne'ebé nia aprende ona.

Australia Esplika - Nasaun Premeiru nia arte homan -  Biti ai tali fibra
Australia Esplika - Nasaun Premeiru nia arte homan - Biti ai tali fibra Credit: Richard I'Anson/Getty Images

Homan hanesan meditasi ida

Cherie Johnson uza homan hanesan pinta nia hanoin iha visual ida. Nia pratika ho kuidade liu husi homan no tau nia hanoin ka idea ba objetu ne'ebe nia halo.

Nia dehan " ida ne'e mak dalan ba ami nia komunidade atu prosesa buat ruma.

"Ami halo hamutuk iha domin nia laran, no iha ambiente ne'ebe hatudu respeita hanesan familia, ida ne'e mak hatudu husi atividade homan ne'e. Ida lori ema mai hamutuk homan ka suku. Dala ruma dada mos ema mai tur ho ami durante ami homan ka suku atu tur koalia aumesmo tempu ami kontinua homan ka suku"

Diferensia Modelu

Rekursu plantasaun sira hanesan du'ut no ai-riin la hanesan iha nasaun laran tomak, nune'e du'ut la hanesan ho modelu mos la hanesan husi rejiaun ida ba rejiaun seluk.

Maibe suku nain sira lori sira nia modelu ho sira nia orijinante rasik atu homan ba sira nia servisu.

Dalan ida mak atu uza kor mak liu husi aifunan, ai kulit no ai rahun ne'ebe bele fo kor atu pinta ka homan.

Cherie Johnson hatete; ba artista ida nia sei uza ka hili kor ne'ebe propozitamente atu tau ba ai homan ne'ebe nia halo ne'ebe signifikante ba nia no mos ba nia rain.
Normalmente ema ne'ebe mak treinado ona bele hili ka hatene rejiaun no dala ruma hatene artista baseia ba kor ne'ebe mak iha homan ka suku ne'e hare husi nia estilu, suku no mos material ne'ebe mak iha.
Cherie Johnson, artist and educator
Dala ruma ita be;e identifka artista ne'ebe homan ka suku ne'e baseia ba sira nia modelu.

Artist Nephi Denham mak lia nain husi Girramay Traditional Owner husi area Cardwell iha North Queensland. Nia tiu hanorin nia atu homan.

Sr. Denham hakuir; artista barak inkluido hau rasik, ami komesa homan ho modelu oi-oin.

"Tanba ne'e mak ita bele hatene husi base modelu arte ne'e se artista ne'e uza liman los ka liman karuk. Ita bele hatene se mak halo arte ne'e".

Australia Explained: First Nations weaving - Woman weaving basket with pandanus palm fibre
Australia Esplika: Atividade homan husi ema nasaun premeiru sira - Feto ida homan hela raga ho ai tali fibra. Credit: Richard I'Anson/Getty Images

Ita bele involve iha prosesu ne'e?

Cassie Leatham mak artista multidisciplinariu ida-ne'ebé mai husi ema Taungurung nian husi nasaun Kulin iha Victoria. Nia fasilita semináriu sira ne'ebé lidera husi ema nasaun premeiru sira ne'ebé nakloke mos ba ema la'ós rai nain sira.


Partisipante sira tenke rona kle'an hodi promove kompriensaun boot liu tan kona-ba orijinante ema homan nain husi nasaun primeiru sira no sira nia ligasaun ho sira-nia bei'ala.


Nia hatutan "Importante tebes atu semináriu sira-ne'e lidera husi ema Nasaun primeiru sira, no tenke halakon importánsia husi ita-nia koñesimentu kona-ba ita-nia propriedade kulturál intelektuál iha Australia.


Ne'e kona-ba respeita protokolu. Ita hotu bele fahe buat ne'ebé ita aprende ona, maibé ita labele hetan lukru husi ida-ne'e - no ita tenke rekoñese nafatin manorin nain husi ema rai nain sira ne'ebe hanorin ita.

Ita bele hetan komunidade sira ne'ebé lidera husi ema nasaun premeiru sira no festa sira ne'ebé nakloke ba ema hotu. Workshop sira dala barak promove liu husi konsellu lokál sira, iha média sosiál sira no liu husi liafuan ibun.

Visibilidade Korrente Prinsipal

Arte homan no suku ka pinta husi ema rai nain sira barak liu hatudu iha galeria bo'ot no kiik sira iha Australia laran tomak hanesan arte ne'ebe mak hameno ka hola iha fatin privadu no públiku sira no mós iha fatin fashion show nian.

Importante tebes katak galeria sira iha Australia laran hatudu diversidade kultura no ambiente sira husi ema nasaun premeiru sira.

Cassie Leatham haktuir" korrente prinsipal husi homan ka suku ne'e mak iha konhesementu tempu uluk, ne'ebe agora dadaun hanesan prezentu no ba ami homan ka soru nain sira atu kontinua hatudu ba jerasaun foun"

" Kuandu ema ba galeria sira, ema hatene no realiza katak kona-ba ami nia arte homan ka suku iha Australia laran tomak hotu no ema ida-idak iha kultura keta-ketak ne'ebe iha istoria sigfikante liga ba arte ne'e. No arte sira ne'e la hanesan.

Share