Iha dalan lima atu bele sente seguru no malirin durante tempu bailoro ka veraun iha Australia.

Loving couple at the beach

Sujestaun atu sente seguru no malirin bainhira tempu bailoro ka veraun iha Australia - Getty Credit: andresr/Getty Images

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Importante tebes atu rona ba ita nia isin bainhira ita hela iha fatin ne'ebe mak ho klima oi-oin durante tinan ida nia laran, liu-liu bainhira iha tempru bailoro ka veraun. Tuir mai iha informasaun no sujestaun balun ne'ebe bele azuda ita boot sira iha tempu bailoro (veraun).


Pontu chave sira
  • Hydrasaun ho bee ka elekrolita ne'e importante tebes durante tempu bailoro ka veraun.
  • Uza kreme loron nian ho SPF 50 ka aas bainhira ita sai ba li'ur.
  • Sempre haree ba índise UV molok sai.
Tuir Dotor Angelica Scott hanesan dotora ida hela iha Sydney hateten katak: Ita-nia isin-lolon mak mákina ne'ebé di'ak. Ita iha termustadu ida-ne'ebé ajuda ita bele estabiliza ita-nia temperatura isin nian ho diak.

Ita-nia isin iha dalan oioin atu mantein estabilidade bainhira liga ba rai manas.

Resposta fíziku ba rai manas.

Dr. Scott esplika; bainhira tempu manas ona, ita-nia isin uza mekanizmu oioin atu halo malirin, ida importante mak hetan kosar.
Bainhira manas ona, ita-nia-isin hasai bee ka kosar sai husi ita-nia kulit, no tulun harahun ita-nia isin-lolon no halo malirin
Dr Angelica Scott
Aleinde halo kosar, ita-nia raan fatin iha ita nia isin kulit mós nakloke, hodi bele azuda hasai manas liuhusi kulit.

Nia hatutan tan: "Tan ne'e mak ita nia oin ka isin kulit mean bainhira rai manas"

Dr Scott mós temi prosesu isin kulit hasai manas ida-ne'ebé hanaran "heat dissipation" dissipasaun manas ne'ebé akontese durante tempu bailoro.

"Ita-nia isin sei haka'as an atu muda manas husi ita-nia laran no ba ita-nia isin kulit. Bainhira ida-ne'e akontese, ita-nia liman, ain sai kosar hotu."
Aleinde kosar no isin kulit mean tanba manas, Dr Scott esplika katak rai manas bele halo ita dada is lalais no sente nakonu. Anin manas iha tendénsia fo todan liu ba ita duke anin ne'ebé iha temperatura normal.

Nia kompara ho asu sira ne'ebé iha tempu rai manas dada is makas no dala barak to'o nanal tabele, ida ne’e hanesan dalan ida atu fo malirin ba sira. Nia hateten "ita ema mós sente dada is makas kuandu rai manas hodi koko atu hasai manas."

Dr Scott mos fo hanoin, enkuantu manas bele hamosu sintoma baibain hanesan ne'e, temperatura extrema bele hamosu liu tan moras relasiona ho manas.

Manas liu mak emerjénsia médiku. Importante atu hatene sinál sira bainhira ko'alia kona-ba isin fraku tanba manas. Sintoma sira-ne'e inklui kosar makas, sente fraku, laran beik, oin halai, fuan baku neineik, konfuzaun no kulit maran. Ema balu bele monu kuandu rai manas demais.
Dr Angelica Scott
Profesór Ann Cust, Prezidente Komisaun Nasional kona-ba Kankru iha Konsellu Kankru, sujere katak ema tenke prepara ba tempu-bailoro ka veraun.

"Ho mudansa klimátika, sei sai susar liután ba ema Australia atu uza tempu iha li'ur. Ita hasoru ona situasaun sira hanesan ahi han ailaran no inundasaun no buat hotu ne'ebé mosu tanba mudansa klimátika. Ita sei hasoru situasaun ne'ebé aat tebes iha tempu ne'ebá."

Sujestaun atu nafatin malirin no seguru bainhira tempu baliro.

Atu evita manas liu ka moras sira ne'ebé relasiona ho tempu rai manas durante veraun, Dr Scott fó konsellu atu halo tuir buat hirak tuirmai ne'e:

1. Hidrata ho bee ka elekrolita.

"Sempre asegura atu troka bee ne’ebe sai husi ita-nia-isin ho bee, tan ne'e sempre hemu iha loron tomak. Importante atu sempre atu lori bee hamutuk ho ita.

"Dala ruma ita hanoin katak ita hemu ona bee ne'ebé sufisiente, maibé iha realidade seidauk. Ita tenke hemu bee litru tolu loron ida."

Maski bee sempre sai hanesan buat principal ba ita durante tempu manas maibé Dr Scott fó avizu kona-ba atu la consume bebidas alcohol ho soda.

"Ema hanoin katak sira halakon ona sira nia hamrok ho bebidas alcohol ka soda, maibé realidade sira aumenta midar iha sira nia isin, ida la'ós dalan ne'ebé di'ak atu azuda ita nia isin bainhira ita hamrok.

"Se ita presiza duni ita-nia fluidu atu ho kualker maneira, dalan di'ak liu atu ita bele hetan bebidas desportu nian ne'ebé bele ajuda ita-nia isin hanesan bee ka bebi elekrolita sira

2. Hasees an husi ai-han balu.

"Iha tempu rai manas, ai-fuan no modo di'ak tebes atu han, liuliu ai-fuan sira ne'ebé riku ho bee, hanesan pateka no pipinu."

Dr Scott hatete katak - hili hahán la todan atu digestive duke hahán todan no bokur atu mantein temperatura isin-lolon atu malirin liu nafatin.

"Hahan ne’ebe todan no ne'ebé iha masin-midar sei halo ita-nia isin serbisu maka'as liu no halo ita-nia temperature isin-nia sae.

3. Hanoin-hetan buat lima ne'e: hatais protesaun, tau sapeo, tau oklu proteje isin husi loro-matan, no hamahan-an.

Tuir Emma Glassenbury, Xefe SunSmart, iha buat importante lima ne'ebé proteje ema husi radiasaun loro-matan no UV.

Nia mós hatete"Uza sasán protesaun loro-matan nian oioin, hanesan hatais ropa protesaun; uza sapeo ne'ebé luan; oklu metan, uza kreme ba isin no hela iha fatin ne'ebé iha mahun hodi proteje an."

Maski baibain uza protesaun loro-matan bainhira ba tasi-ibun ka hala'o atividade bee nian, Sr. Glasenbury dehan katak ita tenke integra ka abitua uza ida ne’e iha ita nia rutina loroloron nian, laos deit iha tempu manas.

"SunSmart Victoria lansa ona kampaña foun ida - Keta husik kankru tama, no tanba ne'e importante tebes atu uza kreme ba loro-matan atu proteje an hodi prevene kankru kulit.

"Ida ne’e aplika ba kualker atividade ne’ebe mak imi halo. Se imi la'o ho asu iha liur, kuda aifunan ka aifuan, imi tau matan ba labarik sira iha uma-laran, ka imi la'o iha li'ur, taka isin ho diak no uza protesaun".

4. Bazeia ba ita-nia atividade sira iha tempu no nivel UV.

Molok sai ba liur ka ezersísiu, Dr Scott rekomenda atu halo uluk verifikasaun kona-ba previzaun klimátika loron ne’e.

"Haree didi'ak ba klima atu prepara-an didiak”

"Bainhira ita hatene katak temperatura aas, hasees an husi atividade sira iha li'ur. Em jerál, iha tempu meudia to’o tuku 3 (tolu) loraik hanesan tempu ne’ebe mak manas liu, tanba ne’e koko atu labele iha li'ur. "

Profesór Cust hatutan katak importante atu haree nivel ultravioleta (UV) ba loron ne'e molok sai ba li'ur.

Profesór Cust mos hateten katak "Ita hetan espozisaun radiasaun UV ne'ebé maka'as liu iha Australia, ne'ebé ami hanoin esplika tanbasá mak númeru kankru kulit aas liu iha Australia no Nova Zelandia no, numeru besik dala rua liu fali kompara ho moras iha Europa."

Nia hateten katak radiasaun UV ita labele haree ka sente no, katak ida-ne'e la hare husi loron manas to’o iha ne’ebe.

"Iha fatin barak iha Australia iha índise UV ne'ebé aas liu to’o 12 no 14 iha tempu veraun ka bailoro, maibé iha parte súl husi Europa hale'u Mediterraneu, iha de'it índise UV maizumenus ualu deit.

"Bainhira tempu malirin, índise UV sei aas tebes. Se iha anin ruma ita bele sente malirin iha li'ur, maibé índise UV bele aas nafatin."
Asian mother applying sunscreen lotion to protect her daughter's face before exercise while setting on floor in the park at outdoors.
Kuaze fatin hotu iha Australia iha indise UV ne'ebe makas husi 12 to'o 14 iha tempu bailoro ka veraun. Credit: Six_Characters/Getty Images

5. Hatene Ita-nia limitasaun no hasees an husi atividade ne’ebe mak la urjente

Tuir Dr Scott, se ita hatene katak fasil ba ita sente kolen, ita la bele halo ezersísiu ba tempu naruk iha loron manas ka kuandu sente la di'ak, presiza deskansa no buka ajuda. Ita mak hatene liu ita-nia isin nia kapasidade.

Maibé se imi gosta tebes atu habai-an iha loron, la'o ka ba ezersisiu iha li'ur, hanoin didi'ak kona-ba sinál sira husi imi-nia isin. Kuandu imi sente kolen ona, buka dalan atu halo malirin-an no hemu bee. "

Sra. Glassenbury konkorda hodi hatutan tan katak "Ita hela iha rai furak ida-ne'ebé iha fatin furak iha li'ur, maibé ho ida-ne'e mosu nivel UV ne'ebé boot tebes ne'ebé bele hamosu kankru kulit. Tan ne'e, ami hakarak ema atu haksolok iha li'ur, maibé bainhira nivel UV aas to’o tolu ka aas liu, presiza taka-an."

Atu hetan informasaun liután kona-ba nivel UV iha ita-nia área, klike iha ne'e

Ita mós bele vizita the Australian Radiation Protection and Nuclear Safety Agency .

Share