Najvažnije
- Zemlja je neodvojivi dio identiteta Prvih naroda i osjećaja pripadnosti.
- Ta veza proizlazi iz priča koje su se prenosile kroz generacije.
- Sveta mjesta treba posjećivati samo uz poznavanje njihovog značaja.
Aboridžini i otočani moreuza Torres žive u Australiji najmanje 60.000 godina, i za to vrijeme su se prilagođavali promjenljivoj životnoj sredini.
Teta Deidre Martin je pripadnica naroda Walbanga iz nacije Yuin, cijenjena starješina i rendžer za upoznavanje Aboridžina. Ona radi sa Nacionalnom parkom i Službom za divlje životinje u državi Dharawal u Novom Južnom Walesu.
Za tetu Deidre, zemlja nije entitet koji treba posjedovati, već neodvojivi dio njenog bića koji se mora poštovati i brinuti se o njemu.
Mi ne posjedujemo zemlju, i nikada je nećemo posjedovati. Naša uloga je da zaštitimo zemlju jer nam ona pruža sklonište, daje hranu i vodu.Aunty Deidre Martin
„Zemlja je termin, ali teče kroz naše vene. Ona je naš prvi dah, a biće i posljednji“, kaže ona.
Aunty Deidre Martin is an Aboriginal discovery ranger. Credit: Aunty Deidre Martin.
“Kada putujem kući iz Sidneja, čim dođem do krivine Kiama, pogledam niz obalu i jednostavno me obuzme osjećaj pripadnosti, i mislim da sam kod kuće”, dodala je.
Desmond Campbell, ponosni pripadnik naroda Gurindji i Alawa-Ngalakan iz Sjeverne teritorije, izražava slične emocije kada se vraća u svoj zavičaj.
Izvršni direktor organizacije , koja se sada nalazi u Sydneyu, kaže da se naježi samo pri pomisli da je u svojoj zemlji.
“Iako tamo nismo odrastali sve vrijeme, imamo osjećaj kao da smo tamo bili jučer. To nam je jednostavno tako poznato. Osjećate se sigurno. Osjećate se da ste na mjestu gdje možete biti ono što jeste kao Aboridžini“, objašnjava gospodin Campbell.
Iako veza sa njegovom zemljom ostaje čvrsta bez obzira na udaljenost, gospodin Campbell naglašava važnost redovnog vraćanja u zemlju svojih predaka, ne samo zbog prakticiranja svoje kulture i jezika, već i zbog duboke duhovne veze koju ona njeguje.
“To me ispunjava, ispunjava moj duh. To mi omogućava da živim u mjestu kao što je Sydney i radim za organizaciju kao što je Welcome to County... Moram tako održavati svoju kulturu i svoj jezik, važno je da imam taj integritet. A to mogu samo tako što ću s vremena na vrijeme otići kući, što ću povremeno posjećivati svoj zavičaj”, kaže on.
CEO of Welcome to Country, Desmond Campbell. Credit: Desmond Campbell.
Priče o zemlji predaka
Duhovna veza sa zemljom porijekla proizlazi iz priča koje se prenose generacijama, objašnjava gospodin Campbell.
On dodaje da se, ovisno o tome iz koje ste zemlje, priče i duhovne veze razlikuju.
„Sa očeve strane pripadam narodu Gurinđi, a to je pustinjska zemlja. Životinje su različite, godišnja doba su drugačija, tako da su i priče bile različite (u odnosu na predaje sa mamine strane).“
Gospodin Campbell kaže da su ove priče bile isprepletene sa znanjem i lekcijama o zemlji, poput toga kada i šta loviti i šta mogu biti posljedice igranja vatrom u pogrešnom godišnjem dobu.
Bradley Hardy je ponosni pripadnik naroda Ngemba, Ualarai, Kooma i Kamilaroi a danas tradicionalni čuvar zamki za ribe koje se nalaze duž rijeke Barwon.
On opisuje rijeku kao svoju "krv i identifikaciju".
Gospodin Hardy nastavlja da priča priče i historiju svoje zemlje, radeći kao lokalni vodič za .
On kaže da mora održati priče živima tako što će ih prenositi sljedećim generacijama.
„Turneja i priče se nikada ne odnose na mene, već na odavanje počasti mojim starijim ljudima, želim da to dijelim s mladima, radi se o postavljanju platforme za mlade da nastave dijeliti našu historiju sa svijetom, a naša dužnost je da to učinimo“, objašnjava gospodin Hardy.
Bradley Hardy and Brewarrina Aboriginal Fishing Traps. Credit: Bradley Hardy.
Razumijevanje svetog mjesta
Zamke za ribe Aboridžina u Brewarrini su među najstarijim ljudskim konstrukcijama na svijetu. Napravljene su od kamenja strateški postavljenih u obliku slova U i C, ne samo za hvatanje ribe, već i za omogućavanje nekim ribama da zaobiđu zamke i nastave svoj životni ciklus, objašnjava gospodin Hardy.
To je također i mjesto gdje su se okupljala i mnoga plemena.
To je sveto mjesto, moramo ga pokušati zaštititi. To je uglavnom za naše ljude. Naša glavna dužnost je ne samo da pričamo ljudima o njima, već da to znanje prenosimo našim mladim generacijama, i da svijet zna da ovo su posebna mjesta.Bradley Hardy
Teta Deidre također ističe važnost poznavanja svetih mjesta i njihovog značaja prije nego što ih posjeti.
“To su mjesta koja možete posjetiti tek kad steknete znanje o njima, kao što su na primjer mjesta za muškarce i žene”, objašnjava ona.
Silhouette image of First Nation Australian aboriginal people, father and son, going to hunt seafood in Cape York, Queensland, Australia. Credit: Rafael Ben-Ari/Getty Images Credit: Rafael Ben-Ari/Getty Images
Teta Deidre kaže da je njena odgovornost da educira zajednicu o ovim svetim mestima, i ona zaista uživa da svoje znanje dijeli sa posjetiocima.
Produbljivanje znanja o zemlji Prvih naroda i razumijevanje njenog značaja može otkriti bogatstvo znanja. Međutim, ključno je pristupiti autohtonim svetim mjestima s poštovanjem i tražiti smjernice od lokalnih autohtonih zajednica ili zemaljskih vijeća.
“Bilo da se radi o zamkama za ribe ili drugim historijskim značajkama na različitim mjestima, želimo da ljudi dođu i da zaista saznaju istinu o našoj historiji. Želimo da ljudi nauče o ovim stvarima, ali i da budu svjesni i poštuju naše stvari”, dodaje gospodin Hardy.
